Platnene vrećice pomažu nam u očuvanju našeg okoliša te pokazuju naš odnos prema prirodi i svijetu. U nastavku je prilog o tome kako mjesto koje zovemo dom zatrpavamo smećem tj. plastičnim vrećicama.
Skuplje je plastičnu vrećicu reciklirati negoli napraviti novu!
Svjetska potrošnja plastičnih vrećica dosegnula je godišnju razinu između 500 i 1000 milijardi komada, prema procjeni Zavoda za zaštitu okoliša SAD-a. No manje se od 1 posto reciklira zbog visokih troškova – skuplje je plastičnu vrećicu reciklirati negoli napraviti novu. Jared Blumenfeld, direktor ureda za okoliš San Francisca, prvoga grada u SAD-u koji je lani zabranio plastične vrećice, iznio je podatak kako prerada jedne tone plastičnih vrećica (preračunano) stoji 20 tisuća kuna, a dobivena sirovina tek 160 kuna. Pri tome priroda plaća najveći danak jer “ostalih” 99 posto zagađuje mora, rijeke i jezera, vjetar ih raznosi po kopnu, kanalizacija odnosi u vode…
Opasnosti su neprocjenjive za ljude i životinje, posebno za buduća pokoljenja – plastične vrećice na svjetlosti se postupno razgrađuju u manje, otrovnije petropolimere koji lagano truju tlo i vodu, dok mikroskopske otrovne čestice ulaze u hranidbeni lanac.
Zabranom distribucije plastičnih vrećica, smanjio bi se problem proizvodnje i nagomilavanja takvog otpada u prirodi, spasili milijuni životinja koji umiru od gutanja vrećica ili zapetljavanja u njih te sačuvala velika količina sirovina koja se koristi pri njihovoj proizvodnji, ponajprije nafta i voda.
Izračunali su da se korištenjem platnene vrećice tjedno može uštedjeti šest plastičnih, mjesečno 24, 288 godišnje, a 22.176 za prosječnog ljudskog vijeka.
Zabrana plastičnih vrećica ima i edukacijsku poruku
“Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje”, poručuju Prijatelji životinja koji ističu da u vrijeme kad nam prijeti ekološka kataklizma zabrana plastičnih vrećica ima i edukacijsku poruku jer se građani uče savjesnijem načinu življenja i odnosa prema prirodi i životinjama općenito te vraćanju starih navika nošenja torbi, košara i platnenih vrećica.
Hrvatskoj se konačno počelo razmišljati o ovom problemu. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva razmatra uvođenje otkupa plastičnih vrećica, čime bi se tek djelomično riješio golem ekološki problem jer bi se i dalje proizvodile velike količine toga otpada otrovnog za prirodu, a ljudi i životinje bi i dalje bili u opasnosti. Ujedno bi se i povećala proizvodnja i prodaja plastičnih vrećica.
Zabranom prodaje u prodavaonicama i uvođenjem zamjenskih rješenja, kao na,primjer platnene vrećice, temeljito bi se riješio problem.
